The current Bet365 opening offer for new customers is market-leading bet365 mobile app You can get a free bet right now when you open an account.

Sarajlinska prezimena: Budimiri

Sarajlinska prezimena: Budimiri

Danas na duvanjskom području Budimiri žive u Sarajlijama.

1GrbselaSarajlije.jpg - 94.66 kb

 

Danas na duvanjskom području Budimiri žive u Sarajlijama (2 obitelji,5 članova), Tomislavgradu (7 obitelji, 14 članova), na Kolu (5, 17) i u Mokronogama (2,5).

Prezime je nastalo od osobnog imena Budimir, veoma čestog navlastito u vremenima kad su bjesnili ratni sukobi.

Starinom su iz Vira i Ričica, prirodno i etnografski jedinstvenog područja na granici Hercegovine (općina Posušje) i Imotske krajine, koje od Požarevačkog mira 1699. pa do danas ostade razdijeljeno, u najnovije vrijeme čak i državnom granicom.

Prvi spomen o Budimirima u Viru je onaj od 1. srpnja 1735. godine, kada je don Ante Budimir, svećenik glagoljaš na dužnosti kapelana posuškom župniku franjevcu, izišao na Studence (imotske) u susret makarskom biskupu Stipanu Blaškoviću i donio mu bujruntiju, dopuštenje turskih vlasti da može posjetiti svoje vjernike i obaviti sve vjerske obrede. Tu se biskup i pratnja preobukli “na turski način”, zatim su prešli granicu, a “u ranu zoru sretno stiže u selo Vir u kuću don Ante Budimira.

Don Ante Budimir je od kolovoza 1737. do početka 1739. godine, dakle gotovo godinu i pol, skrivao u svojoj kući apostolskog vikara Bosne Otomanske i upravitelja Duvanjske biskupije fra Matu Delivića, kojemu je i glava bila u pitanju zbog lažnih optužbi pravoslavnog episkopa, o čemu bosanski franjevci pišu u Rim: “Tijekom rata Turcima je postalo mrsko ime latinskog biskupa, i to zbog sugestija grčkih biskupa, koji su lagali’ Turcima da je nevini monsignor Delivić vodio carsku vojsku pod Banja Lukom.” Budimiri iz Ričica spominju se još ranije – 1686. godine, kada je harambaša Petar Radovin (Radović) s prvim prezimenom Budimir odveo svoju 11-članu i još 5 obitelji iz Ričica u zbjeg u Brela.

Šest godina kasnije, dakle 1694. godine Budimiri sele na mletački teritorij, tek oslobođen od Turaka, nastanjujući se na granici Imotske i Cetinske krajine, a selo se baš po njima naziva Budimiri. Ništa novo, Budimira odavno nema u Budimirima! I Budimiri 1725. godine dobivaju od mletačkih vlasti zemljište: S-člana obitelj Mate Budimira dobila je na Svibu 8 kanapa, a 14-članom domaćinstvu Ivana Budimira je pripalo 20 kanapa.’ 1747. godine među posjednicima imanja na Svibu nalazi se i 5-člana obitelj Mate Budimira sa 6 kanapa.’ Te je godine u Ričicama kao posjednik 11 kanapa zemljišta upisan Bože Budimir.

Budimiri, koji su seobom doprli u Cetinsku krajinu, od mletačkih vlasti dobivaju 1699. godine zemljište u Turjacima, Hrvacama, Maljkovu, Otnju. Primjerice 30. travnja 1739. godine Lovre Budimir iz Turjaka dobiva dio zemlje Ante Radasa, koji se vratio u tursku Bosnu.

A sad i o Budimirima koji su ostali u Bosni i Hercegovini. Biskup fra Pavo Dragićević zabilježio je 1741/42. godine u Viru 17-člano domaćinstvo Dujma Budirnira i ll-članu obitelj Ivana Budimira. Te godine u Grabovici je zatečena vjerojatno mlada 4-člana obitelj Stanislava Budimira.

Biskup fra Marijan Bogdanović je u Viru zabilježio 7 Budimirovih obitelji sa 79 duša: Mijina (25 članova), Markova (15), Jurina i Ilijina (s po 11), Božina (10), Lukina (9) iMatina (8). Istodobno uKrivodolu pokraj Mostara obitava la-člana obitelj Dominika Budimira. U Grabovici pripadnika tog roda više nema, alije zato u Vedašić doselio Jozo Budimir s 4-članom obitelji, a u Strupnić pokraj Livna Martin Budimir i njegovih pet ukućana.

Duvanjski Budimiri su iz Vira, a svojedobnu pripadnost tog mjesta duvanjskoj općini ne treba zanemariti.